O Svjetskim i Međunarodnim izložbama EXPO

Svjetska i Međunarodna izložba EXPO je jedinstvena manifestacija koja se održava svakih nekoliko godina s ciljem približavanja i boljeg razumijevanja među narodima svijeta. Posebnost Svjetskih I Međunarodnih izložbi EXPO je i činjenica da ih organizira vlada države domaćina, koja diplomatskim putem poziva druge države i međunarodne organizacije da se predstave, te da daju svoj pogled na zadanu temu.

Održavanje Svjetskih i Međunarodnih izložbi nadzire BIE - Bureau International des Expositions, međunarodna organizacija sa sjedištem u Parizu, koja danas broji 151 državu-članicu. Uobičajeni naziv za Svjetske I Međunarodne izložbe je EXPO, iako taj naziv nerijetko koriste i razne druge izložbe, koje nisu pod patronatom BIE-a, te ne nose naziv Svjetske ili Međunarodne izložbe. Kako bi neka izložba mogla biti priznata od BIE-a, mora trajati najmanje 3 tjedna, a najviše 6 mjeseci; kao glavni cilj mora imati obrazovanje; te ne smije biti izložba lijepih umjetnosti, niti izložba izrazito komercijalnog karaktera.

Prema pravilima BIE-a Svjetske i Međunarodne izložbe podijeljene su u dvije kategorije:

Međunarodne prijavljene izložbe:

održavaju se u razmaku od najmanje 5 godina (od 1995.)
trajanje: 6 tjedana do 6 mjeseci
površina izložbe: neograničena

Međunarodne priznate izložbe:

održavaju se jednom u intervalu između dvije Međunarodne prijavljene izložbe
trajanje: 3 tjedna do 3 mjeseca
površina izložbe: do 25 hektara

Prva “univerzalna i međunarodna” izložba u modernom smislu održana je 1851.g. u Londonu, tadašnjoj vodećoj sili u svijetu. Svaka nacija bila je pozvana da doprinese izložbi koja je predstavila najveća dostignuća svih grana ljudskoga djelovanja. Londonska izložba je ostvarila veliki uspjeh, te su uskoro i drugi veliki gradovi organizirali Svjetske izložbe – Pariz, Beč, Budimpešta, Chicago i drugi. Međunarodna diplomatska konferencija održana u Parizu 1928. godine uspostavila je BIE - krovno svjetsko tijelo za Svjetske i Međunarodne izložbe, kako bi se regulirala učestalost i kvaliteta Svjetskih i Međunarodnih izložbi.

Ostavština Svjetskih i Međunarodnih izložbi u više od 150 godina njihovog održavanja, između ostalog uključuje: Eiffelov toranj u Parizu, Kip slobode, Atomium u Bruxellesu, Space Needle u Seattleu, izum televizije, mobitela, rendgena, pokretnih stepenica, šivače mašine, robota i dr. U Hrvatskoj je najpoznatiji Umjetnički paviljon u Zagrebu, koji je bio izgrađen kao Paviljon Kraljevine Hrvatske i Slavonije za Svjetsku izložbu u Budimpešti 1896.g. godine, te je kasnije premješten u Zagreb.

Svjetske i Međunarodne izložbe priznate od strane BIE-a:

1851. - Londn
1855. - Pariz
1862. - London
1867. - Paris
1873. - Beč
1876. - Philadelphia
1878. - Pariz
1880. - Melbourne
1888. - Barcelona
1889. - Pariz
1893. - Chicago
1897. - Bruxelles
1900. - Pariz
1904. - St. Louis
1905. - Liège
1906. - Milano
1910. - Bruxelles
1913. - Ghent
1915. - San Francisco
1929. - Barcelona
1933. - Chicago
1935. - Bruxelles
1936. - Stockholm
1937. - Pariz
1938. - Helsinki
1939. - New York
1947. - Pariz
1949. - Port au Prince
1949. - Stockholm
1949. - Lyon
1951. - Lille
1953. - Jeruzalem
1953. - Rim
1954. - Napulj
1955. - Torino
1955. - Helsingborg
1956. - Beit Dagon
1957. - Berlin
1958. - Bruxelles
1961. - Torino
1962. - Seattle
1965. - Munchen
1967. - Montreal
1968. – San Antonio
1970. - Osaka
1971. - Budimpešta
1974. - Spokane
1975. - Okinawa
1981. - Plovdiv
1982. - Knoxville
1984. - New Orleans
1985. – Tsukuba
1986. - Vancouver
1988. - Brisbane
1991. - Plovdiv
1992. - Genova
1992. - Sevilla
1993. - Taejon
1998. - Lisabon
2000. - Hannover
2005. - Aichi
2008. – Zaragoza
2010. – Shanghai
2012. - Yeosu