O Svjetskim i Međunarodnim izložbama EXPO
Svjetska i Međunarodna izložba EXPO je jedinstvena manifestacija koja se održava svakih nekoliko godina s ciljem približavanja i boljeg razumijevanja među narodima svijeta. Posebnost Svjetskih I Međunarodnih izložbi EXPO je i činjenica da ih organizira vlada države domaćina, koja diplomatskim putem poziva druge države i međunarodne organizacije da se predstave, te da daju svoj pogled na zadanu temu.
Održavanje Svjetskih i Međunarodnih izložbi nadzire BIE - Bureau International des Expositions, međunarodna organizacija sa sjedištem u Parizu, koja danas broji 151 državu-članicu. Uobičajeni naziv za Svjetske I Međunarodne izložbe je EXPO, iako taj naziv nerijetko koriste i razne druge izložbe, koje nisu pod patronatom BIE-a, te ne nose naziv Svjetske ili Međunarodne izložbe. Kako bi neka izložba mogla biti priznata od BIE-a, mora trajati najmanje 3 tjedna, a najviše 6 mjeseci; kao glavni cilj mora imati obrazovanje; te ne smije biti izložba lijepih umjetnosti, niti izložba izrazito komercijalnog karaktera.
Prema pravilima BIE-a Svjetske i Međunarodne izložbe podijeljene su u dvije kategorije:
Međunarodne prijavljene izložbe:
- održavaju se u razmaku od najmanje 5 godina (od 1995.)
- trajanje: 6 tjedana do 6 mjeseci
- površina izložbe: neograničena
Međunarodne priznate izložbe:
- održavaju se jednom u intervalu između dvije Međunarodne prijavljene izložbe
- trajanje: 3 tjedna do 3 mjeseca
- površina izložbe: do 25 hektara
Prva “univerzalna i međunarodna” izložba u modernom smislu održana je 1851.g. u Londonu, tadašnjoj vodećoj sili u svijetu. Svaka nacija bila je pozvana da doprinese izložbi koja je predstavila najveća dostignuća svih grana ljudskoga djelovanja. Londonska izložba je ostvarila veliki uspjeh, te su uskoro i drugi veliki gradovi organizirali Svjetske izložbe – Pariz, Beč, Budimpešta, Chicago i drugi. Međunarodna diplomatska konferencija održana u Parizu 1928. godine uspostavila je BIE - krovno svjetsko tijelo za Svjetske i Međunarodne izložbe, kako bi se regulirala učestalost i kvaliteta Svjetskih i Međunarodnih izložbi.
Ostavština Svjetskih i Međunarodnih izložbi u više od 150 godina njihovog održavanja, između ostalog uključuje: Eiffelov toranj u Parizu, Kip slobode, Atomium u Bruxellesu, Space Needle u Seattleu, izum televizije, mobitela, rendgena, pokretnih stepenica, šivače mašine, robota i dr. U Hrvatskoj je najpoznatiji Umjetnički paviljon u Zagrebu, koji je bio izgrađen kao Paviljon Kraljevine Hrvatske i Slavonije za Svjetsku izložbu u Budimpešti 1896.g. godine, te je kasnije premješten u Zagreb.
Svjetske i Međunarodne izložbe priznate od strane BIE-a:
- 1851. - Londn
- 1855. - Pariz
- 1862. - London
- 1867. - Paris
- 1873. - Beč
- 1876. - Philadelphia
- 1878. - Pariz
- 1880. - Melbourne
- 1888. - Barcelona
- 1889. - Pariz
- 1893. - Chicago
- 1897. - Bruxelles
- 1900. - Pariz
- 1904. - St. Louis
- 1905. - Liège
- 1906. - Milano
- 1910. - Bruxelles
- 1913. - Ghent
- 1915. - San Francisco
- 1929. - Barcelona
- 1933. - Chicago
- 1935. - Bruxelles
- 1936. - Stockholm
- 1937. - Pariz
- 1938. - Helsinki
- 1939. - New York
- 1947. - Pariz
- 1949. - Port au Prince
- 1949. - Stockholm
- 1949. - Lyon
- 1951. - Lille
- 1953. - Jeruzalem
- 1953. - Rim
- 1954. - Napulj
- 1955. - Torino
- 1955. - Helsingborg
- 1956. - Beit Dagon
- 1957. - Berlin
- 1958. - Bruxelles
- 1961. - Torino
- 1962. - Seattle
- 1965. - Munchen
- 1967. - Montreal
- 1968. – San Antonio
- 1970. - Osaka
- 1971. - Budimpešta
- 1974. - Spokane
- 1975. - Okinawa
- 1981. - Plovdiv
- 1982. - Knoxville
- 1984. - New Orleans
- 1985. – Tsukuba
- 1986. - Vancouver
- 1988. - Brisbane
- 1991. - Plovdiv
- 1992. - Genova
- 1992. - Sevilla
- 1993. - Taejon
- 1998. - Lisabon
- 2000. - Hannover
- 2005. - Aichi
- 2008. – Zaragoza
- 2010. – Shanghai
- 2012. - Yeosu